Dubrovački Lazareti jedinstven su spomenik kulture življenja na ovom prostoru. Smješteni tik uz morsku obalu, na istočnom ulazu u Grad, na Pločama, oni su predvorje i čuvari grada. Izgrađeni ponajprije kao zdravstveno-higijenski kompleks, karantena, nekada su čuvali zdravlje građanâ od brojnih zaraza, a danas su središnje mjesto dubrovačke kulturne scene, pa tako i folklora dubrovačkog kraja.

Pojavom epidemija zaraznih bolesti, dubrovačka se vlast već u 14. stoljeću odlučuje na izgradnju prvih karantena za izolaciju putnikâ i pregled robe koja se distribuirala, a 1590. započinje izgradnja Lazareta na Pločama, koja završava 1642. godine. Kompleks karantene sastojao se od 10 lađa s pet unutarnjih dvorišta i od bunara za potrebe okuženih koji su tamo mogli boraviti dulje vrijeme. U drugoj polovini 20. stoljeća Lazareti postaju mjesto okupljanja brojnih kreativaca i umjetnika te mjesto susreta kulture, baštine i umjetnosti. Zahvaljujući brojnim kulturnim i angažiranim programima korisnika i udruga, Lazareti su stekli kultni status i upisali se na mapu društveno relevantnih mjesta grada Dubrovnika.

Jedan od korisnika prostora lađa Lazareta je i Folklorni ansambl Linđo. Kao privremeni korisnik, Linđo je u te prostore ušao 1970-ih, a 1975. godine na korištenje je dobio i prostor u prizemlju Umjetničke galerije Dubrovnik. No tek nakon Domovinskog rata prostor Lazareta doista postaje pravi dom i mjesto na kojem se sastaju zaljubljenici u hrvatsku tradicijsku baštinu. Uz prostore u prizemlju Umjetničke galerije Dubrovnik sve do 2012. godine ansambl je za svoje potrebe koristio četvrtu i petu lađu Lazareta, gdje su se održavale plesne, pjevačke i glazbene probe za sve četiri Linđove sekcije. Tijekom ljetnih mjeseci nastupi za publiku održavani su na vanjskoj pozornici u dvorištu pete i šeste lađe, a u slučaju nepovoljnih vremenskih uvjeta održavali bi se u petoj lađi. Zbog potreba obnove deset lađa u Lazaretima 2013. i 2014. godine, gotovo dvije godine ansambl je svoje plesne i glazbene probe održavao u prizemlju Umjetničke galerije Dubrovnik, a javne nastupe i nastupe za turističke skupine organizirao je u kinima Sloboda i Jadran.

Povratkom u obnovljene lađe u Lazaretima, pred ljeto 2014. godine, ansambl je na korištenje dobio dvije lađe, šestu i sedmu. Šesta lađa dobila je funkciju dvorane za javne i turističke nastupe, koji se održavaju od svibnja do listopada, a izvan toga vremena lađa je mjesto u kojem se održavaju plesačke probe za izvođačku A skupinu, tri pripremne skupine B, C i D, te dvije dječje sekcije Linđova blaga. U toj lađi postavljena je 2014. godine i nova pozornica s baletnim podom i tribinama na razvlačenje. Prostor prizemlja Umjetničke galerije Dubrovnik i dalje je u funkciji dvorane za plesačke probe, a jedna od pokrajnjih prostorija služi kao čuvaonica za fundus zbirke Narodne nošnje iz susjednih zemalja. U prizemlju sedme lađe Lazareta nalazi se prostor čuvaonice narodnih nošnji i instrumenata s područja Hrvatske, opremljen za njihovo čuvanje i održavanje, a na galeriji iste lađe nalaze se manja dvorana koju koriste orkestar i plesači, kao i kabinet za glazbenike i pjevače. Suvenirnica ansambla, u kojoj se mogu naći zanimljivi i prigodni darovi i suveniri, ujedno je i informativni centar s nizom edukativnih i interaktivnih elemenata, kao i s biljeternicom.

Smješteni nadomak povijesne jezgre – svojim bogatim kulturnim programima, posebice onima s tradicijskim predznakom, otvorenima za sve građane, turiste i članove ansambla – prostori ovih dviju Linđovih lađa doista se mogu držati dubrovačkom kućom folklora.