TEST
Fundus Folklornog ansambla Linđo

Slijedeći ideju promocije i prezentacije tradicijske kulture Hrvatske, ali i tadašnje države i njezinih republika inozemnim posjetiteljima, Folklorni ansambl Linđo zamišljen je i ostvaren kao jedinstvena kulturna pojava na međunarodnoj folklornoj sceni. Zahvaljujući Dubrovniku kao svojemu ishodištu, te brojnim ustanovama, organizacijama i pojedincima, Linđo je uspio izgraditi status folklornog ambasadora zemlje.

FAL D1458, Ženska narodna nošnja iz Mariova Makedonija, 1973.

FAL D1459, Ženska narodna nošnja iz Mariova, Makedonija, 1973.

FAL D1460, Muška narodna nošnja iz Rugove, Kosovo, 1973.

FAL D1461, Muška narodna nošnja iz Rugove, Kosovo, 1973.

FAL D1462, Narodna nošnja iz Crne Trave (Šopi), Srbija, 1973.

FAL D1463, Narodna nošnja iz Šumadije, Srbija, 1973.

FAL D1464, Narodna nošnja iz Šumadije, Srbija, 1973.

FAL D1465, Narodna nošnja iz Prigorja, Hrvatska, 1973.

FAL D1466, Narodna nošnja iz Hrvatskog Zagorja, Hrvatska, 1973.

FAL D1467, Narodna nošnja iz Vrlike, Hrvatska, 1973.

FAL D1468, Narodna nošnja iz Dubrovačkog primorja, Hrvatska, 1973.

FAL D1469, Narodna nošnja iz Dubrovačkog primorja, Hrvatska, 1973.

FAL D1470, Narodna nošnja iz Dubrovačkog primorja, Hrvatska, 1973.

FAL D1471, Narodna nošnja iz Dubrovačkog primorja, Hrvatska, 1973.

FAL D1472, Ženska narodna nošnja iz Konavala, Hrvatska, 1973.

FAL D1473 Narodna nošnja iz Posavine, Hrvatska, 1973.

FAL D1474, Narodna nošnja Bunjevaca (Hrvata) iz Vojvodine, 1973.

FAL D1475, Ženska narodna nošnja iz Bizovca, Hrvatska, 1973.

FAL D1476, Narodna nošnja iz Bizovca Hrvatska, 1973.

FAL D1477, Narodna nošnja Bunjevaca (Hrvata) iz Vojvodine, 1973.

FAL D1478, Ženska narodna nošnja iz Dubrovačkog primorja, Hrvatska, 1983.

FAL D1479, Ženska narodna nošnja iz Vrlike, Hrvatska, 1981.

FAL D1480, Narodna nošnja iz Vrlike, Hrvatska, 2003.

FAL D1481, Ženska narodna nošnja iz Vrlike, Hrvatska, 2000-ih

FAL D1482, Ženska narodna nošnja iz Vrlike, Hrvatska, 2000-ih

FAL D1483, Ženska narodna nošnja iz Dubrovačkog primorja, Hrvatska, 2015.

FAL D1484, Ženska narodna nošnja iz Dubrovačkog primorja, Hrvatska, 2012.

FAL D1485, Ženska narodna nošnja iz Dubrovačkog primorja, Hrvatska, 2012.

FAL D1486, Ženska narodna nošnja iz Dubrovačkog primorja, Hrvatska, 2000-ih

FAL D1487, Ženska narodna nošnja iz Dubrovačkog primorja, Hrvatska, 2012.

FAL D1488, Narodna nošnja iz Dubrovačkog primorja, Hrvatska, 2015.

FAL D1489, Ženska narodna nošnja iz Konavala, Hrvatska, 2000-ih

FAL D1490, Ženska narodna nošnja iz Konavala, Hrvatska, 2015.

FAL D1491, Muška narodna nošnja iz Dubrovačkog primorja, Hrvatska, 2015.

FAL D1492, Narodna nošnja iz Posavine, Hrvatska, 2003.

FAL D1493, Ženska narodna nošnja iz Prigorja, Hrvatska, 2012.

FAL D1494, Ženska narodna nošnja iz Međimurja, Hrvatska, 2012.

FAL D1495, Narodna ženska nošnja iz Baranje, Hrvatska, 2015.

FAL D1496, Ženska narodna nošnja iz Baranje, Hrvatska, 2015.

FAL D1497, Ženska narodna nošnja iz Baranje, Hrvatska, 2015.

FAL D1498, Ženska narodna nošnja iz Baranje, Hrvatska 2015.

FAL D1499, Ženska narodna nošnja iz Baranje, Hrvatska, 2015.

FAL D1500, Narodna nošnja iz Baranje, Hrvatska, 2003.

FAL D1501, Narodna nošnja iz Istre, Hrvatska, 2003.

FAL D1502, Ženska narodna nošnja iz Sunje, Hrvatska, 2012.

FAL D1503, Ženska narodna nošnja Bunjevaca(Hrvata) iz Vojvodine, 2012.

FAL D1504, Ženska narodna nošnja iz Bizovca, Hrvatska, 2012.

FAL D1505, Ženska narodna nošnja iz Slavonije, Hrvatska, 2012.

FAL D1506, Narodna nošnja iz Slavonije, Hrvatska, 2012.

FAL D1507, Muška narodna nošnja iz Baranje, 2015.

FAL D1508, Muška narodna nošnja iz Baranje, 2015.

FAL D1509, Naronda ženska nošnja iz Splita, Hrvatska, 2012.

FAL D1510, Ženska gradska odjeća za salonske plesove iz Dubrovnika, Hrvatska, 2012.

FAL D1511, Narodne nošnje Hrvatske, 2012.

U vrijeme naglo rastućeg turizma Linđo je, osim predstavljanja bogate kulturne baštine, dobio i ulogu komunikatora te marketinškog sredstva kojim se posredovala ideja o ljepotama zemlje. Nazivom Ansambl narodnih plesova i pjesama naroda Jugoslavije „Linđo“ određeni su smjer, ali i programska shema koja je osim hrvatske baštine uključivala i predstavljanje tradicijske baštine cijele države. Za primjerenu scensku izvedbu, uz uvježbavanje različitih koreografija, bilo je potrebno nabaviti prigodne narodne nošnje, što je zahtijevalo znatne financijske izdatke. Već od osnutka, odnosno od 1960-ih, u Linđu se sustavno radilo na prikupljanju i otkupu narodnih nošnji, ali i građe poput tradicijskih glazbala, nakita i rekvizita potrebnih za scensku izvedbu.

Najveći broj građe s područja cijele jugoistočne Europe, s naglaskom na Hrvatsku, skupio je i u ime ansambla na terenu otkupio prvi umjetnički voditelj i koreograf Sulejman Muratović. Na brojnim terenskim obilascima, uvijek u potrazi za očuvanim, rijetkim i vrijednim primjercima tradicijskoga tekstilnog rukotvorstva, Muratović je do 1990-ih za potrebe ansambla nabavio nešto više od 4000 komada dijelova različitih narodnih nošnji s područja bivše države. Polovinu predmetâ čine narodne nošnje iz Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije, Kosova i Sjeverne Makedonije, a drugu polovinu čine narodne nošnje iz Hrvatske. Fundus se sastoji od oko 1000 primjeraka cjelovitih narodnih nošnji s područja jugoistočne Europe, uključujući Hrvatsku. Osim originalnih dijelova nošnji, maleni dio građe čine i odjevni predmeti, dijelovi narodnih nošnji, čija je izradba bila povjerena afirmiranim radionicama narodnih nošnji ili, pak, vještim krojačima. Iako je riječ o predmetima obrtničke ili industrijske proizvodnje, i takvi predmeti pomažu nam rekonstruirati povijest razvoja organiziranog folklora i scenske uporabe kostima, odnosno tradicijske odjeće i njezinih elemenata, interpretiranih u novijim materijalima i izvedbama.

Prikupljanje i otkup narodnih nošnji započeli su već 1965., kada su od Turističkog društva, Putničke agencije „Atlas“, Turističkog saveza i Fonda za turizam osigurana prva znatnija financijska sredstva. Tada je nabavljeno 43 ženskih i 37 muških narodnih nošnji, i to od hrvatskih bunjevačka, posavska, te valpovačka narodna nošnja, od makedonskih povardarska i mariovska, rugovska nošnja s Kosova te srpska iz Šumadije. Godinu dana poslije toga nabavljena je i narodna nošnja Šopa iz okolice Crne Trave (Srbija), a u sljedećim desetljećima fundus ansambla umnogome se povećao novim akvizicijama. Fundus narodnih nošnji Folklornog ansambla Linđo nakon provedene revizije 2018. godine podijeljen je na dvije zbirke – Narodne nošnje iz Hrvatske i Narodne nošnje iz susjednih zemalja. Uz te dvije zbirke nošnji formirane su i zbirke – Rekviziti i obuća te Glazbala.

U zbirci Narodne nošnje iz Hrvatske nalaze se muške i ženske narodne nošnje iz Konavala, Dubrovačkog primorja, Splita, Suska, Vrlike, Istre, Hrvatskog zagorja, Prigorja (Šestina i Zaprešića), Posavine, Turopolja, Pokuplja (Draganić), Međimurja, Podravine, Slavonije (Donje Bebrine, Bizovca, Slavonskog Broda), Bačke (Šokci i Bunjevci), Banovine (Sunje), Baranje, te gradska odjeća Dubrovnika za izvedbu dubrovačkih kontradanci. Zbirka je dodatno popunjavana tijekom posljednjih dvadesetak godina. Od 2011. godine u Obrtu „Kolovrat“ za proizvodnju i iznajmljivanje narodnih nošnji izrađene su muške i ženske narodne nošnje sa Suska, muške hlače i nazuvci iz Vrlike, ženske bunjevačke košulje, muške košulje za narodne nošnje Konavala i Dubrovačkog primorja, te ženske košulje za narodne nošnje Dubrovačkog primorja. Otkupom na terenu ansambl je popunio fundus s dijelovima muške i ženske narodne nošnje iz Konavala i Dubrovačkog primorja, dijelovima ženske narodne nošnje iz Bizovca i Prigorja, baranjskim muškim košuljama i cjelovitim ženskim narodnim nošnjama iz Splita. U zbirci Narodne nošnje susjednih zemalja nalaze se nošnje iz Gorenjske (Slovenija), Glamoča (BiH), Bosanske Posavine (BiH), istočne Hercegovine (BiH), Cetinja (Crna Gora), Šumadije (Srbija), Crne Trave (Šopi – Srbija), Vranja (Srbija), Prizrena (Kosovo), Rugova (Kosovo), Bitole (Sjeverna Makedonija), Skopske Crne Gore (Sjeverna Makedonija), Mariova (Sjeverna Makedonija), Galičnika (Sjeverna Makedonija), Povardarja (Sjeverna Makedonija) i Osogova (Sjeverna Makedonija). Zbirka je zatvorena i za nju se ne provode otkupi građe. U zbirci Rekviziti i obuća nalaze se čarape, pojasevi, rupci, podbradnjaci, nakit, te obuća, a u zbirci Glazbala nalaze se stara tradicijska glazbala koja više nisu u uporabi, poput zurle, makedonskih tambura, tipana, kavala, violine, berda, violončela, ručnog čela, kao i ona novijeg datuma nastanka, poput brača, bisernice, samice, miha, gajda i dvojnica. Za potrebe glazbenika na terenu su poslije 2000. otkupljene tambure samice, mih, gajde i lijerica, a iz sredstava projekta »Lazareti kreativna četvrt Dubrovnika 2018.« nabavljene su jedne gajde, diple i jedna laktača.

Zahvaljujući projektu »Lazareti kreativna četvrt Dubrovnika 2018.«, Linđo je na temelju odobrenih sredstava obogatio i svoj fundus narodnih nošnji, koji se time znatno povećao. Obrt „Kolovrat“ za proizvodnju i iznajmljivanje narodnih nošnji za tu je svrhu izradio 20 komada muških i 20 komada ženskih dječjih narodnih nošnji Konavala, 20 komada muških i 20 komada ženskih dječjih narodnih nošnji Dubrovačkog primorja, te 64 dječjih opanaka. Iz zagrebačkoga tradicijskog klobučarskog obrta »Cahun« naručeno je i izrađeno 10 slavonskih šešira i 33 baranjska šešira. Za potrebe ukrašavanja Tradicijski centar Bjelovar za Linđo je izradio 8 kraluša, 12 kraluša otkupljeno je na terenu, kao i 5 komada okrunjenih posavskih škuda. Uvidom u građu na terenu, otkupljeno je još 15 komada korčulanskih muških prsluka, 8 komada baranjskih muških popletanih gaća, 8 komada baranjskih muških rubina te 21 komad međimurskih ženskih rubaca.

Važno je naglasiti da velik dio spomenutih zbirki, ponajprije zbirke Narodne nošnje iz Hrvatske, čine predmeti koji su i danas u živoj uporabi te su neizostavan dio scenskog nastupa plesačâ. Zbog toga se ove zbirke ne mogu mjeriti s muzejskima zbirkama, čiji se predmeti čuvaju u odgovarajućim uvjetima, izolirani od mogućih mehaničkih, kemijskih i atmosferilijskih utjecaja. Upravo zato ovi predmeti zahtijevaju stalnu brigu i održavanje kako se svojstva, oblici i boje materijala ne bi ugrozili nošenjem. Nošnje se danas čuvaju u prostoru čuvaonice u Lazaretima, gdje se o njima brižno skrbe voditeljica fundusa i radionice narodnih nošnji etnologinja Marica Matuško i garderobijerka restauratorica Tajana Kera.